Veliki broj ljudi je, što zbog širenja sjedilačkog načina života, što zbog pomanjkanja slobodnog vremena, tjelesno nedovoljno aktivan, bez obzira na činjenicu da je pozitivan uticaj sporta i tjelesnog vježbanja na ljudsko zdravlje već čvrsto dokazan.
Poznato je da tjelesne aktivnosti smanjuju nivo holesterola, snižavaju krvni pritisak, ublažavaju posljedice dijabetesa, ubrzavaju metabolizam i regulišu tjelesnu težinu. Međutim, iako se o njoj rjeđe govori, postoji i psihološka korist koja proizilazi iz učešća u tjelesnim aktivnostima i to u obliku poboljšanja mentalnog zdravlja: vježbanje podiže raspoloženje, ublažava depresiju, tjeskobu i stres, te poboljšava naše mentalne sposobnosti i samopoštovanje.
Da se razumijemo, vježbanje sigurno nije lijek za sve, ali istraživanja pokazuju da su pumpanje srca i lučenje endorfina putem vježbanja odlična kombinacija za povećanje sreće. Isto tako, istraživanja su pokazala da su fizički aktivniji ljudi sretniji od onih koji su manje aktivni.
Brojni su dokazi koji potvrđuju ove tvrdnje. Program tjelovježbe u trajanju od minimalno dvije sedmice značajno poboljšava našu sposobnost učenja, efikasnost u donošenju odluka i procesiranje različitih informacija. Čak i kratkotrajno vježbanje (npr. pola sata trčanja ili vožnje bicikla), bez obzira što ne učestvujemo u redovnim tjelesnim aktivnostima, ima pozitivan uticaj na naše mentalne sposobnosti: jednokratno vježbanje može pospješiti našu sposobnost planiranja, organizovanja vremena, usmjeravanja pažnje i radno pamćenje.
Pored kratkoročne koristi, redovna tjelovježba nam donosi i dugotrajnu dobit: redovna tjelovježba u ranoj i srednjoj životnoj dobi usporava pad mentalne sposobnosti do koje dolazi u starijoj dobi, a uz to se smanjuje i vjerovatnoća pojave demencije i Alzheimerove bolesti.
Tjelovježba, bila ona jednokratna i kratkotrajna ili redovna, ima pozitivan uticaj na naše raspoloženje, pojačava pozitivne i smanjuje negativne emocije, bez obzira na dužinu trajanja tjeovježbe. Ali psiholozi ističu da je jednokratna vježba kao jedna doza lijeka: da bi bilo zaista učinkovito, mora se koristiti duže vrijeme.
Tjelovježba se naziva i “vakcinisanje protiv stresa” jer utiče na prevenciju pojave stresa, više nego na umanjivanje njegovih posljedica. Aerobne vježbe nekoliko puta sedmično po 20-tak minuta nam pomažu kako bi se maksimalno zaštitili od svakodnevnog uzrujavanja i različitih posljedica uzrokovanih stresom.
Povećano samopouzdanje je ključna psihološka prednost tjesne aktivnosti. Tokom vježbanja, naše tijelo proizvodi endorfin, koji u interakciji sa receptorima u mozgu smanjuje percepciju boli, djeluje kao analgetik i sedativ. Endorfin takođe izaziva osjećaj ugode u tijelu, npr. osječaj koji imamo nakon trčanja često se opisuje kao “euforija”.
SAVJETI:
- Odvojite vremena za tjelesne aktivnosti – Iako je za neke uticaje tjelovježbe dovoljna jednoktratna primjena, za maksimalne učinke preporučuju se aerobne aktivnosti nekoliko puta sedmično.
- Započnite sa treniranjem nekog sporta – Redovno vježbanje će rezultirati nizom kratkoročnih i dugoročnih pozitivnih posljedica a vjerovatno ćete i proširiti svoj krug prijatelja, što će također doprinijeti boljem raspoloženju i većem samopouzdanju.
- Koristite svaku priliku za tjelesnu aktivnost – Umjesto auta idite pješice (ili biciklom) do svog odredišta, koristite stepenice umjesto lifta, itd.
- Postavite sebi razumne ciljeve i očekivanja – Mnogi prestanu vježbati jer su sebi postavili previsoke ciljeve. Dajte sebi vremena i za početak se usmjerite na lakše zadatke, koje ćete postepeno povećavati.
- Dajte sebi vremena – Mnoge pozitivne posljedice tjelovježbe javljaju se tek nekoliko sedmica nakon početka vježbanja, zato nemojte odustajati ako na samom početku ne primjećujete bitnu korist od vježbanja.
